Razgovor: Ken Ishiwata – dobri duh Marantza

Nedjelja, 17.03.2013. 22:45

Ken Ishiwata posjetio je nedavno Zagreb, to jest domaćeg distributera Marantz proizvoda – tvrtku Renoprom. Nakon vrlo iscrpnog i zanimljivog predstavljanja tvrtke Marantz okupljenim novinarima obavili smo kraći razgovor za naš časopis.

Razgovarao: Andrija Ćurković
(Objavljeno u broju 65, godina 2005.)

O gospodinu Ken Ishiwati je manje-više sve poznato a pogotovo u krugu naših čitatelja. I baš zbog toga nisam imao namjeru postavljati previše pitanja o njegovoj prošlosti, uspjesima i padovima tvrtke nego o onome što je danas aktualno na tržištu potrošačke elektronike.

Rekli ste da ste bili u našoj zemlji prije 25 godina. Što se sjećate iz tog vremena?

Da. Za vrijeme mojeg prvog posjeta ugodno me je iznenadilo znanje ljudi s kojima sam razgovarao o HiFi-ju. To je bilo vrijeme gramofona i bilo je jako puno pitanja o gramofonskim zvučnicama i ručkama. Pitanja koja sam tada dobivao od studenata nisu mi bila uobičajena i to mi je ostalo i danas u dobrom sjećanju.

Za vrijeme vašeg uvodnog predstavljanja Marantza domaćim novinarima naglasili ste da je kompanija bila prisutna u svim povijesnim razvojima novih tehnologija od vremena mono LP, stereo LP, CD, DVD-a i na kraju SACD. Za vrijeme našeg zadnjeg razgovora na High End sajmu u Frankfurtu prije par godina predstavljali ste tada SACD tehnologiju. Što se u međuvremenu dogodilo s njom i što osobno mislite o njoj nakon sve češćih komentara da je SACD došao u slijepu ulicu?

Ne mislim da je SACD u krizi. Philips je prilikom puštanja na tržište SACD formata obećao da će davati potpunu podršku dok ne bude 2000 naslova u prodaji. Danas ih ima više od 3000 tako da ne mislim da je format u krizi. Ako ga usporedimo s DVD Audio-m onda je danas SACD u velikoj prednosti iako nikad neće dosegnuti popularnost CD-a. SACD će zadržati svoje mjesto u audiofilskim sustavima gdje je uvijek potraga za High End zvukom.

Početkom godine, za vrijeme održavanja CES-a u Las Vegasu, Sony je objavio da prestaje s podrškom SACD formatu?

Da, to je izazvalo određene negativne reakcije, ali je više-manje rezultat nepoznavanja i nerazumijevanja poslovanja velikih kompanija. Sony je nakon što je ukupan broj naslova prešao 3000 prestao s centralnom podrškom. Nemojte zaboraviti da je i nakon izlaska CD formata Philips je rekao da će aktivno podržavati format dok ne izađe 2000 naslova. Nakon te količine, po njihovim procjenama, novi format može zaživjeti ili ne, sve dalje ostaje u rukama softwarske (glazbene) industrije.

Koji je stav Marantza prema SACD mediju?

Marantz nastavlja s potporom ovom mediju što se može vidjeti izlaskom modela SA-15S1 i uskoro izlazimo s novim modelima na tržište. Nikad ne znate što će se desiti s novim medijima na tržištu i sada dosta ovisi o glazbenim kompanijama koliko će se SACD dalje razvijati.

Marantz SA15s1

Da nastavimo s novim tehnologijama. Svakako ste upoznati s još uvijek aktualnim dilemama i raznim lobiranjem među proizvođačima hardvera oko uključivanja u pojedini od dva različita tabora koji razvijaju i podržavaju slijedeću generaciju video formata – Blu-ray i HD DVD - sposobnog za pohranu informacija visoke rezolucije slike (HD) i zvuka. Zanima me vaš osobni stav i što mislite treba li tržište novi standard?

Možda u ovom trenutku europsko tržište još ne vidi potencijal novog medija, ali tržište Japana i Amerike, tu bi posebno stavio naglasak na Japan, polako je svjestan novih mogućnosti koje dolaze s novim formatom. Osim očekivanog High Definition (HD) video zapisa novi mediji će imati dovoljan kapacitet memorije da se omogući korisniku interaktivnost s medijem. Na primjer, može se snimiti nekoliko verzija završetka filma i omogućit će se gledatelju da sam izabere svoju verziju završetka. Prelazak na HD DVD format je vrlo jednostavan za kompanije zbog velike sličnosti proizvodnog procesa postojećih DVD diskova, a ja osobno vjerujem u Blu-ray tehnologiju zbog većeg kapaciteta diska.

Nadam se, za dobrobit cijelog tržišta, da će se pronaći dogovor između vodećih kompanija Sony i Toshiba te filmskih kuća u Holywoodu jer oba formata mogu koegzistirati. Ne treba nam novi "rat" na tržištu jer bi on samo donio velike novčane gubitke i to svima.

Nama, kao proizvođačima hardvera, ne bi predstavljao veći problem napraviti uređaj koji će omogućiti korisniku da gleda oba formata. Možda bi Holywood trebao presjeći ovo natezanje oko video formata tako da sam izabere jedan od njih. Da, kad bi se to desilo, proizvođači hardvera više ne bi mogli ništa protiv njihove odluke.

U sjeni dileme oko izbor novog video formata, zamjetan je ubrzani prodor na tržište potrošačke elektronike uređaja s ugrađenim hard diskovima (Media Centri), koji mogu pohraniti veliku količinu video i audio zapisa. Osim toga, svi vodeći proizvođači računala užurbano otvaraju podgrupe u vlastitoj ponudi koje će se baviti isključivo razvojem proizvoda za kućnu zabavu ili onih koji će približiti računala kućnom kinu ili postojećem stereo sustavu. Osobno sam impresioniran napretkom i mogućnostima te tehnologije u zadnjih godinu dana te smatram da hard disk postaje veliki igrač za krajnje rješenje o primarnom izvoru videa i slike u kućnom okruženju. Što vi mislite o toj varijanti naše bliske budućnosti?

Da, tu ste u pravu. Na kraju tehnološkog razvoja ćemo imati vlastiti server na kojem će biti pohranjeni svi glazbeni, video, foto i svi ostali podaci koji vas zanimaju i koji će vam biti dostupni iz bilo kojeg dijela vaše kuće. Fleksibilnost ovog sustava neće ograničiti broj korisnika niti odabir grupe podataka.

Da li ste zadovoljni kvalitetom postojećih rješenja na tržištu?

Postojeći Media Centri imaju sučelje baziranom na Microsoftu i nisu toliko sofisticirani ali funkcioniraju. Za većinu prosječnih potrošača kvaliteta je sasvim dovoljna. Pogledajte samo kakav je uspjeh na tržištu napravio iPod.

Neosporno je da je iPod kvalitetan proizvod ali za MP3 kvalitetu zapisa. Stav da je MP3 dovoljno dobar uskoro će donijeti velike probleme proizvođačima kvalitetnije audio opreme jer će njihovi proizvodi postati nepotrebni. Starija generacija već je uglavnom opskrbljena uređajima dok je mlađa nezainteresirana jer ima računalo ili neki prijenosni hard disk player. Kako vi gledate na ovaj problem?

Mislim da je osnovni problem u komunikaciji s mladom generacijom. Trebamo prihvatiti kakvu glazbu mladi slušaju jer je ona najbolje oruđe da komuniciramo s njima. Recimo, ja svaki mjesec slušam stotinjak novih singlova da bi bio u tijeku i da shvatim što mladi slušaju. Nakon toga mi je puno jednostavnije prilagoditi svoje proizvode. To je dobar početak da i oni shvate što to mi radimo. Možda će na početku biti teško, jer je njihova glazba možda nešto što nikad niste slušali, ali se na kraju isplati. To vrijedi i za vaš časopis.

Vaša ljubav prema raznoj vrsti glazbe te strast u otkrivanju novih glazbenih izražaja je primjetna u vašem radu i komunikaciji s publikom, ali što kažete na činjenicu da audiofili uglavnom slušaju ograničenu količinu audiofilskih CD naslova? Oni rijetko idu u širinu.

Da, ali oni su i vrlo mali dio glazbene zajednice. Bilo bi loše da se ograničite samo na njih. Ako to učinite, osuđeni ste na odumiranje. Morate ići dalje, u širinu i biti okrenuti prema mladim ljudima koji imaju različite ukuse prema glazbi. Za vrijeme mojih demonstracija na audio sajmovima ja rado uzmem na demonstraciju CD materijal kojeg mi ponudi posjetitelj. To mi daje dodatnu širinu u komunikaciji. Ukoliko na mojim uređajima čuje svoju glazbu bolje nego kod kuće mogu s njim porazgovarat i pokušati mu pojasniti gdje ima problem. Nakon toga će možda drukčije misliti i započeti eksperimentirati s raznim audio uređajima. Vrlo je vjerojatno da će to nastaviti kroz svoj cijeli život a možda će neki od njih otići i kupiti koji Marantz proizvod što je dobro za kompaniju.

Iako je Marantz ušao snažno u područje kućnog kina, sve više nam dolazi proizvoda koji su i zaštitni znak tvrtke – stereo uređaji. Kako to objašnjavate u današnje vrijeme surrounda?

Jednostavno. Interes za stereo uređajima nije zanemariv i neki segmenti, kao na primjer gramofoni, su čak u porastu. Prije dvije godine sam primijetio u Japanu da je pored velike police CD-a, SACD-a i sve veća polica LP izdanja. Tada sam odlučio napraviti novi gramofon kojeg danas ovdje i predstavljamo (Model TT-15S1). Bio sam nekoliko puta u prilici da vidim da neki ljudi nikad prije nisu vidjeli gramofon. Mlada generacija je u doticaju s gramofonima po klubovima gdje mogu vidjeti DJ kako pušta glazbu preko njih. Vjerujem da je to jedan od razloga povećanju ponude LP-a na tržištu jer se danas ponovno tiskaju naslovi koji nisu samo audiofilska re-izdanja nego najnovija s glazbenih top-lista. Interesantno je da mnoga LP izdanja za klubove nisu štampana u CD verziji. Također, nakon prvobitnog oduševljenja s pojavom AV receivera mnogi kupci su ostali razočarani njihovim zvukom te su požalili što su bacili svoje stari stereo. Jedan broj od njih su ponovo naši novi-stari kupci. Mišljenja sam da stereo neće nikad izumrijeti a dok god je tako Marantz će nuditi i proizvode.

Marantz TT-15S11 web

Vaš ulazak u video segment u posljednje vrijeme nailazi na vrlo dobre kritike. To je ugodno iznenađenje od tvrtke koja je svoju reputaciju izgradila na audio komponentama.

Za vrijeme dok smo bili u vlasništvu nizozemskog Philipsa, imali smo intezivnu suradnju s njihovim razvojnim centrima što nam je omogućilo slobodni pristup svim novim tehnologijama. Osim toga, nije široj javnosti poznato da smo mi dizajnirali i napravili dosta Philips video rekordera u to vrijeme tako da imamo potrebno znanje s područja video procesiranja. Postojeće znanje i iskustvo nam omogućuje da Marantz može danas ponuditi vrhunske video proizvode kao što je i projektor VP-12S4 koji je naš top model i jedan je od najboljih na tržištu. U narednom periodu ćemo predstaviti i druge video proizvode; DVD playere, LCD i plazma ekrane po pristupačnoj cijeni za koje smatram da će ostvariti veliki uspjeh na tržištu.

Kraj ove godine a posebice prva polovica 2006. će biti obilježena nogometnom groznicom i velikom potražnjom za ravnim ekranima koji mogu podržavati HDTV signal. Uvođenjem HD signala u Europu i prikazivanje svjetskog nogometnog prvenstva u HD rezoluciji pomoći će kompanijama da naprave dobar posao i da udio ravnih ekrana u domaćinstvima znatno poraste. Što će Marantz ponuditi u tom periodu?

Za sada se na tržištu, kao što vam je poznato, nude uglavnom HD Ready paneli sposobni prikazati 720p ili 1080i što je u odnosu na PAL sustav kvalitete slike mali ali bitni korak naprijed. Kad se počne distribuirati i prikazivati video materijal rezolucije1080p (potpuna HD rezolucija – op.ur.), to ću ja onda nazvati HDTV. Spomenuli ste svjetsko nogometno prvenstvo 2006. ali nemojte zaboraviti da se 2008. godine održavaju olimpijske igre u Pekingu što će cijelu priču oko HD televizije dignuti na višu razinu. To daje fantastične mogućnosti proizvođačima video opreme, profesionalne TV opreme i svim televizijskim kućama da pruže nezaboravan doživljaj ogromnom broju gledatelja.

Sad kad ste spomenuli Kinu, koja su vaša razmišljanja i kako se Marantz nosi s najezdom jeftinih proizvod s kineskog tržišta?  S neprestanim rušenjem cijena postavlja se logično pitanje – gdje tu kraj, gdje je dno rentabilne proizvodnje?  

U današnje vrijeme svaki ozbiljniji proizvođač hardvera je prebacio proizvodnju u Kinu. Ona je postala, zbog niske cijene rada, glavni proizvođač u svijetu. Osobno nemam ništa protiv premještanja proizvodnje u Kinu ali je neophodna kontrola. Mogli smo vidjeti što se desilo DVD playerima kojima je cijena u par godina drastično smanjena. Kad su savladali tehnologiju proizvodnje, Kinezi su počeli proizvoditi i prodavati vlastite DVD uređaje po znatnoj nižoj cijeni od ostalih konkurenata u svijetu. Nižu cijenu su postizali zbog činjenice da nisu plaćali nikakve licence za tehnološka rješenja (Dolby Digital, DTS, itd.) koje su ugrađivali.  Na svjetskim tržištima su postigli veliku prodaju jer na početku nije bilo dovoljno kontrole niti odlučnosti da se takva nelojalna konkurencija zaustavi. Što se tiče DVD-a sad je kasno da se bilo što promijeni jer je šteta već učinjena. S druge strane, pozitivno je što su niske cijene omogućile povećanje popularnosti DVD medija.

Moje mišljenje je da su kineski proizvođači dosegnuli dno vlastite rentabilnosti i da se ne očekuje daljnji pad cijena DVD uređaja. Svi smo mi iz toga nešto naučili i došli smo do jednostavnog rješenja – nema transfera novih tehnologija u Kinu. Na primjer, Blu-ray (BD) uređaji se neće proizvoditi u Kini bar nekoliko godina od trenutka početka prodaje na tržištima Japana, Amerike i Europe. Kineski proizvođači će biti prisiljeni kupiti transportne mehanizme u Japanu i koji će biti dovoljno skupi da im se ne isplati izaći na tržište s bitno jeftinijim BD playerom.

KEN Ishiwata Marantz

Na kraju ovog razgovora gospodine Ishiwata, što naši čitatelji mogu očekivati od Marantza u narednom periodu?

Kao što sam već i prije naglasio, stereo tržište se vraća i kao kompanija dati ćemo veliki prostor dvo-kanalnim proizvodima. Svakako, LCD, plazma i AV će biti vrlo aktivno zastupljen u našem katalogu, ali stereo nam postaje veliki izazov. Smatram da će japansko i europsko tržište dijeliti naš entuzijazam. Što se tiče Amerike tamo je situacija malo drugačija. Malim, specijalizirano - audiofilski orijentiranim dućanima sve je teže jer glavni "bussiness" vode tvrtke specijalizirane za instalaciju kućnih kina. Interesantno, na tržištu Japana taj je segment gotovo marginalan. Marantz će u slijedećem razdoblju izaći na tržište s 20 do 40 novih proizvoda. Nadam se da će nešto od toga doći i na stranice vašeg časopisa i da vas Marantz neće razočarati u kvaliteti novih proizvoda.