Stallone: Nikada neće biti Eastwood, ali je vratio slavu i dio ugleda

Utorak, 21.12.2010. 00:19

 

U 21. stoljeću Stallone je počeo ozbiljno raditi na vraćanju ugleda koji je davno izgubio. Nikad neće kao Clint Eastwood snimiti svoj "Gran Torino", ali "Plaćenici", točke na  "i" Rocky i Rambo franšiza s kojima je postao filmska ikona, pristojni su podsjetnik na vremena kad se Stalloneu tepalo da bi mogao postati novi Brando

 

piše: Tihomir Ivka

Dugo podgrijavanje juhe o akcijskom filmu svih filmova u kojem je Stallone naumio zaposliti većinu sadašnjih i bivših velikih filmskih akcijskih zvijezda uspjelo je. Vidjeti zajedno njega, Dolpha Lundgrena,  Mickeya Rourkea, Arnolda Schwarzenggera, Brucea Willisa, Erica Robertsa, Jeta Lija, Jasona Stathama i ostale na jednom mjestu bio je prevelik izazov za odoljeti. Njegovi „Plaćenici“ su u prvom vikendu prikazivanja zasjeli na prvo mjesto američkog box officea i zaradili 35 milijuna dolara, što je najbolje otvaranje za neki Stalloneov film ikad. A nije da u 35 godina karijere nije imao kino hitova. Do sredine rujna „Plaćenici“ su zaradili oko 250 milijuna dolara na kino blagajnama. I to je ono što se u Hollywoodu računa. Sly je ponovno uspio i još jednom začepio usta kritičarima. Kakav je film? To je manje bitno, no riječ je o pristojno režiranoj pucačini, sa svim šablonama akcijskog filma; mačo humorom, puno eksplozija, puškama nevjerojatne razorne moći i  standardom da vojska negativaca ne može upucati par pozitivaca, a meci pozitivaca nikad ne promašuju cilj. Priča je začinjena potkom borbe lošeg protiv zla i s malo melodrame oko glavnog ženskog lika, aktivisticu za ljudska prava na karipskom otoku koja, gle čuda, s pozamašnim poprsjem i ustima napumpanim silikonom izgleda kao starleta s duplerice 

stallone_expendable.jpg

Playboya. Spomenimo još da film ne izgleda jeftino, nije „B“ produkcija i priča je zaokružena. Sly izgleda nevjerojatno, kao prepariran, s nestvarno isklesanim tijelom za jednog 65-godišnjaka i pomalo grotesknim licem. Zategnute obrve, korigirane usne, u crno obojana kosa…, može proći kao akcijski junak, ali i kao porno glumac pred mirovinom, ovisno kako se gleda. Kako god, Stallone, kao glumac, režiser i scenarist u ovom slučaju, ponovno je uspio po holivudskim standardima. 

Priča o Stalloneu je priča o ostvarenju američkog sna. I teško je zapravo iz njegovih biografskih podataka razlučiti što je istina, a što mit, jer je i on sam kasnije romantizirao neke detalje iz svoje mladosti i poslovnog života.

Za Slaya, koji je po ocu frizeru treća generacija američkih Talijana, problemi su počeli i prije negoli je došao na svijet. Naime, njegova majka, ambiciozna astrologinja, plesačica, menadžerica u ženskom hrvanju i tko zna što još s njim je imala toliko teški porod da su se doktori morali poslužiti instrumentima od kojih je jedan ozlijedio živac na licu i priuštio mu trajnu paralizu donjeg dijela usne, jezika i brade. Karakteristično obješeno lice i frfljanje pri govoru, nisu Stalloneova glumačka poza već defekt od rođenja. Razvedenih roditelja u osjetljivoj fazi odrastanja završio je čak u srednjoj školi za problematičnu djecu gdje je navodno dobio najviše glasova u anketi među učenicima tko bi među njima mogao najprije završiti na električnoj stolici. Ipak, upisao je kazališnu umjetnost na sveučilištu u Miamiju, pred diplomom odustao ne bi li započeo karijeru scenarista pod različitim pseudonimima. Nije uspio prodati niti jednu priču, što ga je dovelo do toga da bude izbačen iz njujorškog stana i da živi doslovno na ulici. S tim u vezu treba dovesti i priču o njegovom kontroverznom glumačkom filmskom debiju „Italian Stallion“, mekanom porniću o kojem su se kasnije ispredale legende, iako je bio prilično benigan po pitanju eksplicitnosti. Danas će reći da mu je 400 dolara za dva dana snimanja spasilo život, spavao je prije toga na autobusnoj stanici i kako je kasnije znao reći u intervjuima, da nije prihvatio tu ulogu orobio bi nekoga i tko zna kako završio.

sylvester-stallone-rocky.jpg

Točka preokreta Stalloneovog života bilo je dan kad je početkom 1975. gledao boksački meč superiornog šampiona Muhammada Alija i izazivača Chucka Wepnera, totalnog autsajdera, proćelavog brkatog bijelca koji je ipak pružio junački otpor Aliju i u jednom ga trenutku udarcem u rebra čak i poslao na pod. Taj mu je meč poslužio kao temelj za priču o Rockyu, zaboravljenom, malo usporenom otpisanom boksaču koji dobiva neočekivanu priliku da boksa sa šampionom. Scenarij je napisao za tri dana, a što se događalo poslije mješavina je stvarnih događaja i namjerno stvorenog mita u želji da se što bolje izreklamira film. Stallone je bio bez prebijene pare, a navodno je odbijao velike sume novca za scenarij zato jer su svi zainteresirani studiji željeli poznatog glumca, a ne anonimusa čiji je najveći doseg dotad bila glavna uloga u bezvrijednom soft porniću. Na kraju je za scenarij dobio samo 18 tisuća dolara od studija koji je pristao da on i tumači Rockya. Mnogo kasnije objavljeno je da priča nije bila ni blizu tako dramatična. Rocky je bio snimljen za mjesec dana i na njega je potrošeno tek milijun dolara, a ova sportska drama je bila najgledaniji film 1976., na blagajnama ostvarila 225 milijuna dolara prometa, zaradila čak deset nominacija za Oscara i osvojila tri; za najbolju režiju, montažu i za najbolji film. I to u kako strašnoj konkurenciji filmova koji se danas smatraju klasicima, Pakulinog političkog trilera „Svi predsjednikovi ljudi“, Lumetovog remek-djela „Mreža“ i kultnog „Taksista“ Martina Scorsesea. Stallone je nominiran za najbolji scenarij, ali kipić nije osvojio. Dapače, nikad više nije bio tako blizu osvajanja prestižne nagrade, ali je zato na antipodu dodjele Oscara, „Razzie“ nagradama kasnije bio redoviti dobitnik. Devet puta zaredom od 1984. do 1992. godine je bio nominiran za „zlatnu malinu“ za najgoreg glumca, a 2000. godine na istoj parodiji proglašen je najgorim glumcem stoljeća za „95 posto svega što je u svojoj karijeri napravio“.  Nema sumnje, ova ocjena je prestroga, Stallone je kasnih sedamdesetih i osamdesetih dobro balansirao između uloga u ozbiljnijim, dobro ocijenjenim filmovima, akcijskim blockbusterima  i uspješnim franšizama Rocky i Rambo, koje su sa svakim novim nastavkom postajale sve karikaturalnije, ali su i dalje donosile novac. 

rambo_2.jpg

Poslije Rockya kritičar Roger Ebert zapisao je da bi Stallone mogao postati novi Brando. U razdoblju od 1976. do 1982. činilo se da bi tome i moglo biti tako, snimio je u to vrijeme 8 filmova i niti jedan od njih nije bio loš.     

No, s godinama Stallone se prometnuo u šabloniziranog akcijskog junaka nabildanih mišića s povremenim nastupima u groznim komedijama kao što su Rhinestone (1984.),  Oscar (1991.) i Stop! Or My Mom Will Shoot (1992.).  Kao da više nije imao nos za dobar projekt, Stallone se hvatao tema teško povezivih sa slikom koju je izgradio s Rockyem i Rambom, najradikalniji primjer je njegov scenarij i režija nastavka „Groznice subotnje večeri“, plesne drame  Staying Alive (1983.) s Johnom Travoltom koja je doživjela veliki komercijalni uspjeh i prijezir kritike.  I tako ukrug, njegova karijera sazdana od pedesetak filmova zbir je uspona i padova. Bilo je dosta vrlo dobrih filmova i uloga pozitivno ocijenjenih od strane kritike koji su propali na blagajnama  (redateljski debi  Paradise Alley , Nighthawks, Cop Land, neo-noir Shade iz 2003.), loših filmova velike zarade (Cobra, Specialist, Rambo III), loših filmova s gadnim financijskim podbačajem (Rhinestone, Rocky 5, Get Carter)… 

Stallone je tvrdoglav i uporan čovjek, no priznaje greške i u intervjuima se ne libi reći da su neki od njegovih filmova smeće. Po posljednjim filmovima čini se da izvlači pouke iz vlastitih promašaja.   Neda se taj žilavi tip što slijedeće godine slavi 65. rođendan, u 21. stoljeću počeo je ozbiljno raditi na vraćanju ugleda koji je davno izgubio. Nikad neće kao Clint Eastwood snimiti svoj „Gran Torino“, višeslojnu delikatnu dramu o starcu koji se lati puške i pištolja da od negativaca obrani nejač iz susjedstva, ali „Plaćenici“, točke na  „i“ Rocky i Rambo franšiza s kojima je postao filmska ikona, pristojni su podsjetnik na vremena kad se Stalloneu tepalo da bi mogao postati novi Brando.  

Uvijek do daske 

Stallone je poznat po svojoj radnoj etici i upornosti prije negoli po glumačkoj kvaliteti. Izbjegavao je dublere i kaskadere, uglavnom je podmetao vlastitu glavu kad je trebalo primiti udarac pred kamerama. Tako je već u Rockyu sa snimanja posljednje borbe s glumcem Carlom Weathersom (Apollo Creed) izašao natučenih rebara, u Rockyu IV primio je toliko nezgodan udarac od Dopha Lundgrena da je četiri dana proveo u bolnici na intenzivnoj njezi. Na snimanju „Plaćenika“ prošao je još gore, u jednoj sceni tuče s sa Steveom Austinom je slomio vrat i liječnici su mu morali ugraditi metalnu pločicu.   

Deset Stalloneovih zapovijedi

Prije pet godina Stallone je izdao knjigu Sly Moves, neku vrstu vodiča kroz prehranu koja čovjeku od treninga, ali svim drugima može pomoći da se osjećaju snažno i zdravo. Prepuna fotografija iz raznih faza života otkriva kako je Sly oduvijek bio fanatik dizanja utega i opsesivan po pitanju izgradnje tijela. Poznata je afera iz Australije 2007. kad je priveden na sydneyskom aerodromu zbog otkrića veće količine hormona rasta u prtljazi, stereoida kojim se lakše poveća mišićna masa i navodno usporava starenje.   Nesumnjivo, fizički izgled mu je jedno od najvažnijih životnih pitanja - pod svaku cijenu. Uglavnom, knjiga je osim vodiča za prehranu i prezentacija pozitivnog životnog stava, filozofije uvjerenja kojima se može doći do uspjeha u životu. U skladu s tim Sly je propisao deset zanimljivih pravila koje i sam sijedi. 

10. Vjeruj! Istinski vjeruj da se sve može i ostvarit će se.

9. Svaki dan -svakih par sati - gledaj kako da se tvoja vizija materijalizira.

8. Ne polemiziraj s vlastitim snovima. Prati ih!

7. Ako će drugi ljudi biti u prilici ukrasti tvoju ideju, vjerojatno će to i učiniti.

6. Ne boj se poniženja na putu do svog cilja. To je sastavni dio predanosti.

5. Biti naivan u poslu i u razumijevanju ljudske prirode je recept za propast.

4. Proučavaj pozorno uspjehe drugih ljudi. Proučavaj njihove neuspjehe još pozornije.

3. Entuzijazam je nešto kao izvanredna bolest - širi ga dok svi ne budu zaraženi.

2.  Izaberi ciljeve  - ako možeš - koje bi slijedio i besplatno.  U svrhu postizanja uspjeha, moraš pratiti ono za što imaš strasti.

1. Najvažnije od svega: Ako nije pokvareno, pokvari (break). Tako se dolazi do novih otkrića.  Zato se sve što preokrene život zove probitak (breakthrough).

Najbolje od Stallonea:

rocky_1977.jpg

1.

Rocky (1976.), R:  John G. Avildsen

Izvanredna sportska drama po svim mjerilima. Sam Stalloneov nastup nije najsvjetlija točka filma, no njegova neposrednost, emocionalnost i svježina lika osvojila je srca kritike i publike. Deset nominacija za Oscara i uvrštenje u filmski registar Kongresne knjižnice zbog svoje umjetničke i povijesne signifikantnosti dovoljno govore o veličini  Rockya. 

  

  

fist_1977.jpg

2.

F.I.S.T. (1977.), R: Norman Jewison

Rana ozbiljna uloga u ozbiljnom filmu izvanrednog redatelja koji se desetljeće prije proslavio s „Vrelinom noći“. Stallone kao skladišni radnik ogorčen neosjetljivošću kapitalista, postaje agresivni sindikalni čelnik, prvo idealist, a onda moćni čovjek prisiljen na kompromise. Film je baziran na životu kontroverznog sndikaliste Jimmya Hoffe.  Odlična socijalna drama i uloga Stallonea koja ga je približila na trenutak epitetu karakternog glumca. 

  

rocky_ii.jpg

3.

Rocky II (1979.) R: Sylvester Stallone

Tamo gdje je završio prvi dio, započinje drugi,  Rocky postaje zvijezda, ali na nagovor djevojke Adrien objavljuje da više neće boksati jer je prvi meč protiv Creeda ugrozio njegov vid. Svi su likovi iz prvog dijela tu, a tu je i još svježa forma s puno prostora za nadogradnju. Dakako, Rocky će ponovno u ring.  Najveća kvaliteta filma je njegov realizam, u slijedećim nastavcima će priča biti sve tanja, a naglasak na spektakl sve jači.  

  

nighthawks.jpg

4.

Nighthawks (1981.), R: Bruce Malmuth

Triler o dva njujorška policajca koji su prekomandirani u specijalnu federalnu jedinicu kako bi spriječili međunarodnog terorista da napravi kaos u SAD. Inteligentno režirani, napeti film potjere i nadmudrivanja policajaca i terorista u doba nastanka nije prihvatila široka publika ni dio kritike, ali je ostario vrlo dobro. 

  

escape_to_victory.jpg

 

5.

Escape to Victory (1981.), R: John Houston

Stallone nema bogzna kako veliku ulogu, no ovaj nogometno-ratni spektakl sadrži toliko legendarnih glumačkih (Michael Caine, Max Von Sydow) i nogometnih lica (Pelé, Bobby Moore, Osvaldo Ardiles), te posebni redateljski touch kasnog Houstona da je ovaj projekt teško izostaviti s liste „pristojnih“ Slyevih uspjeha. 

 

 rambo_first_blood.jpg

6.

Rambo: First Blood (1982.), R: Ted Kotcheff

Jedini Rambo čija se radnja odvija u SAD-u, i koji po žanru nije ratni film, već psihološki triler. Sly je vijetnamski veteran u potrazi za preživjelim kolegama iz njegove specijalne jedinice, u malom gradu zapinje za oko paranoidnom šerifu koji ga pritvara i ponovno oslobodi zvijer u bivšem ratniku. Vrlo fizička uloga s u biti dobroćudnim likom koji je prisiljen boriti se za goli život. Prava uloga za Slya. Prvi Rambo je prije „mali“, ozbiljan film, pa tek onda spektakl.   

cliffhanger.jpg

7.

Cliffhanger (1993.), R: Renny Harlin

Nakon desetljeća promašaja Stallone je napokon upiknuo dobar projekt gdje sudjeluje i kao ko-scenarist. Glumi gorskog spasitelja, depresivnog zbog gubitka prijateljice u jednoj od ekspedicija. Povlači se u sebe, no nakon nekoliko mjeseci kreće u akciju spašavanja preživjelih u avionskoj nesreći na snježnoj planini. Uskoro shvaća da je poziv lažan i da će se na snijegu sastati s opasnim kriminalcima. Brz, napet, vizualno jak, Cliffhenger je zadnji pristojni akcijski Stalloneov film, ako isključimo svježe „Plaćenike“.  

   

  

cop_land.jpg

8.

Cop Land (1997.), R: James Mangold

Stallone je nagluhi policajac u malom mjestu u New Jerseyu gdje žive uglavnom obitelji policajaca u New Yorku. Sly je u odnosu na svoje kolege djeluje usporeno i pomalo priglupo, ali ima osjećaj za pravdu i dužnost te na kraju istraje na raskrinkavanju korupciju u policijskim redovima. Stallone se morao zdebljati za ulogu, ali važnije od fizičke promjene, uspio je izgledati kao stvarna osoba, tužna i slomljena. On će danas reći da mu je ta uloga samo naštetila u daljnjoj karijeri. 

  

shade.jpg

9.

Shade (2003.), R: Damian Nieman

Uz „Nighthawks“, najmanje poznati film s ove liste, u američkim kinima je igrao tek par tjedana i onda izdan na DVD-u. No riječ je o zanimljivom neo-noiru s Melanie Griffith, Jamieom Foxxom, Gabrielom Byrneom o namještenoj partiji pokera, pun likova, detalja, flashbackova.  Atipična, ali dobra rola za Stallonea. 

  

rocky_balboa_poster.jpg

10.

Rocky Balboa (2006.), R: Sylvester Stallone

Ako je u kasnoj fazi svoje karijere Sly s nečim vratio dio ugleda onda je to posljednji nastavak Rockya. Daleko od nastavaka gdje je boksački spektakl dotjeran do grotesknosti, a Rocky izgledao više kao super-junak nego čovjek, ovdje je sve vraćeno na zdrave temelje. Bivši šampion je udovac koji vodi restoran i slika se s gostima, ima složen odnos sa sinom koji se udaljio od njega. Kad na televiziji vidi simulaciju borbe između sebe i aktualnog prvaka, zasvrbe ga šake. Prilično uvjerljiv i snažan film.   

Najgore od Stallonea: 

1.
Rhinestone (1984.), R: Bob Clark

Blesava komedija o country pjevačici (Dolly Parton) koja se kladi s managerom da od svakog normalnog dečka može napraviti country senzaciju. Izbor je pao na njujorškog taksista kojeg igra Stallone. Da stvar bude gora, Sly je odbio uloge u kasnijim velikim hitovima „Lov na zeleni dijamant“ i „Policajac s Beverly Hillsa“ kako bi snimio ovaj promašaj. 

2.
Cobra (1986.), R:  George P. Cosmatos

Film pun besmislenog nasilja o okrutnom policajcu u borbi protiv organizacije supremista koji žele ubiti sve slabe, ostaviti jake i uspostaviti novi poredak. Brigitte Nielsen nije puno pomogla u filmu, a dugoročno ni u Stalloneovom stvarnom životu.

3.
Rambo III (1988.), R: Peter MacDonald

Prvi je Rambo ozbiljno djelo o vijetnamskom veteranu koji se slabo snalazi u civilnom životu, treći je već parodija na samog sebe. Rambo je ubio ravno 261 osobu na filmskom platnu što znači otprilike 3 po minuti pa nije ni ostalo puno vremena za razvijanje smislenije radnje. Zanimljivo, Rambo se ovoga puta našao u Afganistanu, boreći se s mudžahedinima protiv sovjetskih okupatora. Oko Ramba III otprilike počinje era Stalloneove trivijalnosti.  

4.
Rocky 5 (1990.), R: John G. Avildsen

Odmaknuta od originala, priča o Rockyu u mirovini koji kroz loše poslovne odluke izgubi svo bogatstvo i smisao vidi jedino u treniranju talentiranog mladog boksača koji se okrene protiv njega, nije uzbudila nikoga. Trebao je to biti veliki kraj uspješne franšize, no pretvorio se u mlak oproštaj. 

5.
Stop! or My Mom Will Shoot (1992.), R: Roger Spotiswood

Još jedna glupa akcijska komedija. Iako je režiser Roger Spotiswood učio uz velikana Peckinpaha u „Psima od slame“ kao montažer, napisao scenarij za veliki hit „48 sati“, ovdje se osramotio zajedno sa Stalloneom koji glumi policajca i ide u akcije sa svojom krhkom mamom. I sam Sly je izjavljivao kako je to najgori film u kojem je nastupio.   

6.
Assassins (1995.), R: Richard Donner

Priča o dvojici plaćenih ubojica na istom zadatku koje pokušava ubiti netko treći bio je predodređen da bude hit. Banderas je bio glumac trenutka, scenarij je otkupljen od braće Wachowski (Matrix) za milijune, režiju je potpisao uspješni Donner (Superman, Smrtonosno oružje). Jedva je „preživio“ na blagajnama, ne i kod kritike koja ga je s pravom nazvala naporno zbunjujućim i dosadnim trilerom. 

7.
The Specialist (1995.), R: Luis Llosa

Sly je ovdje bivši stručnjak CIA-e za eksplozive, plaćeni ubojica kojeg zapošljava atraktivna plavuša Sharon Stone da eliminira ubojicu njenih roditelja. Ne djeluje loše na papiru, ali na ekranu umjesto napetog trilera dobili smo samo dvije stvari koje vrijedi vidjeti, Stalloneove mišiće i grudi Sharon Stone, kako je napisao jedan američki kritičar. 

8.
Get Carter (2000.), R: Stephen Kay

Original s Michaelom Caineom iz 1971. jedan je od najboljih britanskih filmova uopće, remake je pak totalni promašaj. Opisan kao prezamršen kriminalistički film, pun nesuvislih montažerskih trikova i čudnih kutova kamere, bez ritma i napetosti, Get Carter je zadnji Stalloneov promašaj u 20. stoljeću…

9.
Driven (2001.), R: Renny Harlin

…a i 21. stoljeće je počelo loše. Ovaj put smo u svijetu IndyCara, pratimo mladog vozača kojem vlasnik  momčadi (Burt Reynolds u invalidskim kolicima!) dovodi iskusnog vozača-mentora, Stallonea, dakako. Slabo razvijeni likovi, naivni zapleti i loši CG efekti, sve zajedno jedan od najgorih filmova o auto-utrkama ikad. 

10.
D-Tox (2002.),  R: Jim Gillespie

U ovoj blijedoj priči Stallone je FBI agent kojeg pošalju u kliniku za odvikavanje od alkohola. Tamo sreće druge policajce na rehabilitaciji i vrlo brzo se suoči s činjenicom da netko ubija osoblje i njegove kolege. Mora se sabrati i suprotstaviti. Kritičari su se složili da je riječ o nečemu što bi htjelo biti horor, ali ne uspijeva. Nije ni čudo što je dvije godine skupljao prašinu u bunkeru i napravilo gubitak od 50 milijuna dolara.